Novi zakon o prostornom uređenju kao alat održivog razvoja
Novi Zakon o prostornom uređenju trebao bi, prema riječima hrvatskog ministra prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branka Bačića, doprinijeti daljnjem jačanju hrvatskog turizma i gospodarstva, uz istodobnu zaštitu vrijednog prostora. Ministar je to izjavio na konferenciji u Opatiji tijekom panel rasprave „Hrvatski turizam 2025. – Jesmo li spremni?“, u organizaciji Hrvatskog društva ekonomista i Fakulteta za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu Sveučilišta u Rijeci.
„Turizam je u Hrvatskoj veliki potrošač prostora – ponajprije onog najvrjednijeg, zaštićenog obalnog područja. Prostor, međutim, ne smije biti teret razvoju, nego resurs napretka“, poručio je Bačić.
Cilj je kvalitetan i održiv razvoj turizma
Prema riječima ministra, cilj nove zakonske regulative jest omogućiti kvalitetan i održiv razvoj turizma u skladu s mogućnostima države i gospodarstva. Zakon bi trebao stupiti na snagu do kraja godine, a zajedno sa Zakonom o turističkoj djelatnosti predstavlja jedan od ključnih propisa za daljnji razvoj hrvatskog turizma.
Ograničenje etažiranja u turističkim zonama
Jedna od najvažnijih mjera prijedloga zakona odnosi se na ograničenu mogućnost etažiranja (podjele vlasničkih jedinica) u turističkim zonama. Uvjeti su postavljeni kako bi se spriječila špekulacija nekretninama:
- mjera se odnosi samo na zone s najmanje pet zvjezdica,
- najmanje 70 % smještajnih kapaciteta mora biti u hotelima koji se ne mogu etažirati,
- najviše 30 % može biti u vilama ili drugim objektima koji se mogu etažirati,
- etažiranje cijele zone moguće je tek nakon izdavanja uporabne dozvole za cijelo područje.
Također, sve vile moraju i dalje biti u funkciji turizma. Budući vlasnici pojedinih jedinica morat će imati ugovor kojim se jamči da će nekretnina tijekom cijelog razdoblja biti korištena u turističke svrhe.
Strože kazne za bespravnu gradnju
Bačić je istaknuo i da je donesen niz zakona koji pooštravaju kazne za bespravnu gradnju. Uvedena je i kaznena odgovornost za gradnju u zaštićenim područjima. Prema njegovim riječima, Ministarstvo planira dodatno pooštriti mjere te proširiti odgovornost i na druge oblike nelegalne gradnje.
Regulacija kampova i mobilnih kućica u Hrvatskoj
Još jedno područje na koje se zakon odnosi jesu kampovi i mobilne kućice u Hrvatskoj. Ministar je pojasnio da je cilj ograničiti njihovu daljnju nekontroliranu izgradnju i uvesti jasna pravila.
„Naš je cilj povećati izgrađenost kampova na 30 %, pri čemu se u tu kvotu ubrajaju i mobilne kućice, jer se prema tumačenju Ministarstva i stručnih komora smatraju građevinama“, rekao je Bačić.
Vlasnicima kampova dat će se prijelazno razdoblje od osam godina kako bi svoje objekte uskladili s novim prostornim planovima.
Udio turizma u BDP-u Hrvatske
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), izravni udio turizma u BDP-u u 2022. godini iznosio je oko 11,3 %. Kada se uračunaju i povezane djelatnosti – poput prometa, trgovine i usluga – turizam čini čak 24–25 % hrvatskog BDP-a.
(Izvori: Total Croatia News, TheGlobalEconomy.com)
Zašto je turizam u Hrvatskoj tako strogo reguliran
1. Zaštita obale i krajolika
Hrvatska obala spada među najvrjednije dijelove zemlje – i gospodarski i ekološki. Masovna izgradnja hotela, apartmana i vila posljednjih godina stvorila je velik pritisak na krajolik i infrastrukturu. Cilj države je postaviti jasna pravila kako bi se spriječila trajna šteta okolišu.
2. Sprječavanje špekulacija nekretninama
U mnogim obalnim područjima grade se objekti koji su službeno registrirani kao turistički, a zapravo se koriste za trajno stanovanje ili kao investicijski projekti. Nova zakonska rješenja imaju za cilj spriječiti takve prakse i zaštititi autentični turistički sektor.
3. Sezonalnost i opterećenje infrastrukture
Turistička sezona u Hrvatskoj je kratka i koncentrirana u ljetnim mjesecima, što uzrokuje velike oscilacije u potražnji za vodom, prometom, energijom i gospodarenjem otpadom. Stroža prostorna regulativa trebala bi pomoći u održavanju ravnoteže između potreba turista i kvalitete života lokalnog stanovništva.
4. Održivost i kvaliteta destinacije
Hrvatska nastoji prijeći s masovnog ljetnog turizma na model s većom dodanom vrijednošću – s naglaskom na održivost, kvalitetu usluge i očuvanje prostora kao ključnog resursa gospodarskog razvoja.
Turizam izravno doprinosi oko 11 % hrvatskom BDP-u, dok njegov ukupni gospodarski učinak doseže do četvrtine nacionalnog gospodarstva. Regulacija gradnje, vlasničkih odnosa i korištenja obalnih područja stoga nije izraz birokracije, nego nužan korak u zaštiti strateškog resursa zemlje – prostora koji predstavlja temelj hrvatskog turizma.
